Vodic za jedrilicare
Uobicajena praksa je postalo preporuciti najinteresantnije rute. Nalazimo da to nije dobra ideja, ne samo zato sto odredena mjesta postaju jako posjecena i bez mogucnosti da se usidrute u jeku sezone, vec i zato sto to na naki nacin postaje ''obaveznim'' te tako ogranicava istrazivacki duh posjetitelja. A u zemlji sa 1000 otoka to je stvarno velika steta. Slijedece zabiljeske smatrajte korisnim napomenama, jer mi ne znamo da li trazite skrivene nenaseljene zaljeve, nacionalne parkove, da li ste gurman i ljubitelj dobrih vina ili ste jednostavno u potrazi za bogatim nocnim zivotom
Kornati (Telascica) – skupina koju cine 147 otoka sjeverno od Splita. Zbog svoje iznimne ljepote proglaseno Nacionalnim parkom.
Otok Brac – lako dostupan iz Splita (15 Nm). Poznata plaza Zlatni Rat u Bolu je prirodni fenomen, a nocni zivot je jako aktivan, sa brojnim restoranima sa dobrom kuhinjom.
Otok Hvar i Pakleni Otoci (cca. 30 Nm od Splita – sarmantni stari dio grada Hvara, turisticko naselje jelsa, borovi, riblji specijaliteti i dobra vina.
Otok Vis (cca. 25 Nm od Hvara) – datirajuci od 4. stoljeca, sa pjescanim plazama i jako interesantnim lokacijama za ronjenje; otok Bisevo (Modra Spilja) je takoder prirodni fenomen, a Komiza ribarsko naselje
Otok Korcula (cca. 50 Nm od Dubrovnika) – stari grad Korcula sa svojom jedinstvenom arhitekturom, kao rodno mjesto poznatog svjetskog putnika Marka Pola, te brojna manja sela sa svojim obicajima, vinogradima i vinskim podrumima
Poluotok Peljesac – mjesto Ston je poznato po proizvodnji soli, a poznata su i uzgajalista kamenica i skoljki; tamo su i vinogradi iz kojih dolazi vina Plavac mali
Otok Lastovo – zajedno sa Palagruzom cini krajnju hrvatsku granicu sa Italijom. Na jako izoliranoj lokaciji
Otok Mljet (35 Nm od Dubrovnika) – nacionalni park sa dva slana jezera okruzena borovom sumom, brojnim restoranima, ali i sa mnogo mjesta koje vam mogu posluziti kao skroviste
Ostatak Elafita na putu prema Dubrovniku, Sipan, Lopud, Kolocep su lako dostupni i savrseni za dnevne izlete, sa kristalno cistim morem
Lokrum – botanicki vrt i manastir koji se nalazi na malom otoku u blizini Dubrovnika
Vodic za jedrilicare. Upoznajte Jadran, morske struje, valove i vjetrove.
Ciklone i anticiklone
Vremenske promjene na Jadranu diktira raspored ciklona i anticiklona nad srednjom i juznom Europom. Uobicajeni smjer kretanja ciklona nad Jadranom je od zapada prema istoku. Na svojoj prednjoj strani one donose vjetrove juznih smjerova (tada duz Jadrana najcesce puse jugo), s njima topliji i vlazan zrak, pa je vrijeme oblacno i kisno. Iza ciklone, s jacanjem anticiklone i njenim sirenjem preko europskog kopna prema istoku, vjetar skrece na sjeveroistocne smjerove i donosi hladan i suh zrak, bura rastjeruje oblake, a nakon nje i privremenog zahladenja vrijeme se stabilizira. Do nailaska nove ciklone prevladavat ce vedro i mirno vrijeme, ljeti s umjerenim dnevnim vjetrom maestralom.
Ovakav je ritam izmjena za Jadran uobicajen, a razlikuje se tek po tome koliko cesto i kojim putanjama nailaze ciklone. Ljeti su rijetke i putuju uglavnom sjevernije od Jadrana.
Razlike ljeti i zimi
Ljeti su razlike izmedu sjevera i juga znatno blaze - dvije polovice jadrana spajaju se u tada jedinstveno klimatsko podrucje s mnogo toplih i suncanih dana, visokim dnevnim temperaturama koje ublazavaju ugodni vjetrovi maestrali, niskim postotkom vlage i ne prevrucim nocima. Povrsinska tempratura mora, uglavnom je cijelom duljinom Jadrana izmedu 24o i 26o C.
Krajem ljeta razlike izmedu sjevernog i juznog Jadrana postaju osjetne najprije nocu, dok su dnevne temperature jos neko vrijeme podjednake. Hladnije noci ubrzo dovode i do razlika u temperaturi mora, koje se s pocetkom rujna na sjeveru pocinje brze hladiti. Mjesec dana kasnije pred Istrom ce ce se more vec rashladiti i na 18o i manje, a na jugu i dalje moze biti 22o C.
Morske mijene, struje i valovi
Plima i oseka u Jadranu su razmjerno malih amplituda i ne utjecu bitno na sigurnost plovidbe. Znatan ucinak na njih ima i atmosferski tlak.
Morske su struje slabo izrazene i u pravilu ne predstavljaju problem pri navigaciji. No o njima ipak treba voditi racuna, jer u nekim uskim kanalima i prokopanim prolazima mogu dostici i 4 cvora brzine.
Valovi u Jadranu nisu onakvih visina kao na oceanima, Jugo stvara vise valove nego bura , no bilo bi posve pogresno zakljuciti kako su zato valovi juga opasniji. Upravo suprotno, valovi bure upola su kraci, a usto i znatno nepravilnijih amplituda, sto znaci da ce brodski trup trpjeti mnogo veca naprezanja u valovima bure.
Vjetrovi Jadrana
Cijela istocna strana Jadrana obiluje posve osobitim lokalnim manifestacijama vremenskih mijena, narocito vjetrova. Od davnina je poznavanje sitnih znakova prirode temelj ribarskog i pomorskog zivota. Zato necete pogrijesiti ako upitate ribara kakvo ce biti vrijeme do navecer ili sutra i gdje se najbolje vezati ili baciti sidro za nocenje.
Bura
Kao hladan vjetar, bura se okomito obrusava s uzobalnih vrhunaca prema moru. Pri tome podize vodenu prasinu koja smanjuje vidljivost . Buru najavljuje "kapa" od oblaka koji kao da su se uhvatili za vrhove obalnih visokih planina - u sjevernom Jadranu Velebita, u juznom Mosora i Biokova.
Rijetko puse dulje od tri dana. Kad je lokalnog postanka moze se ispuhati i za manje od 24 sata. Kako donosi hladan i tezak zrak, najradije pronalazi put prema moru kroz planinske rasjede i izmedu visih masiva.
Jugo
Jugo je vjetar sa jugoistoka. Puse uzduz Jadrana, za nailaska ciklone nad jadransko podrucje. Donosi oblake i kisu. Tlak zraka pada. Razvija se sporo, obicno se moze primijetiti dva ili tri dana prije. Obicno traje znatno dulje od bure, 5 - 7 dana, a zimi i dulje.
Moguca su i takozvana suha juga, kad jugo puse vise dana i ne donosi kisu.
Maestral
Maestral je "dobar" vjetar, prijatelj osobito jedrilicara i svih onih koji ljeti uzivaju u moru jer razblazuje ljetne vrucine. To je dnevni termicki sjeverozapadnjak sto ga stvaraju razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Uobicajen je od proljeca do jeseni, a najjaci u srpnju i kolovozu.
Obicno se podize oko 9 ili 10 sati ujutro, popodne dostize najvecu snagu, da bi zalaskom sunca naglo zamro. Na sjevernom Jadranu Maestral je opcenito slabiji nego na njegovom juznom dijelu.
Nevera
Na Jadranu je nevera uz buru zasigurno najneugodniji dozivljaj. Oni dolaze velikom brzinom sa zapada, s otvorenoga mora i traju kratko. Javljaju se gotovo iskljucivo ljeti, znatno ucestalije kako se priblizava jesen. Na najmanji predznak nevere, treba bez odgadanja poduzeti potrebne korake. Ako postoji mogucnost sklanjanja u stranu od putanje nevere najbolje je umaci.
